Kakanj, grad u središnjoj Bosni, često se poistovjećuje s industrijom, ali također u Kaknju se krije bogato kulturno naslijeđe koje svjedoči o stoljećima prožimanja različitih civilizacija. Prapovijesni nalazi govore o ranoj naseljenosti tog područja, a ključan razvoj donosi srednjovjekovna Bosna, ostavljajući srednjovjekovne utvrde i nekropole stećaka, poput onih u Kraljevoj Sutjesci ili Zgošći.

Terenski rad obuhvatio je posjet naseljima: Zgošća, Plandište, Varda, Podvarda i uže jezgro grada Kaknja. Na arheološkom lokalitetu Crkvine u Zgošći, koje je djelomično istraženo, gdje je već sprovedena toplifikacija, ustanovili smo postojanje oko 11 stećaka. Navedeni lokalitet nije adekvatno obilježen, niti održavan. Stećci se nalaze u dvorištu vjerojatno privatnog posjeda, obrasli su travom i mahovinom, a pojedini su utonuli u tlo. Pretpostavlja se da je na ovom lokalitetu postojala srednjovjekovna nekropola, srednjovjekovna crkva, rimska zgrada i nadgrobni spomenici. Nije bilo moguće utvrditi kontekst arheološkog lokaliteta, jer je na samom lokalitetu izgrađeno više stambenih objekata.

Na predmetnoj lokaciji Plandište, prema evidenciji Zavoda postoji arheološki lokalitet s prahistorijskim naseljem. Međutim, odlaskom na teren, nije bilo moguće ubicirati prahistorijsko naselje, jer se na cijeloj predmetnoj lokaciji nalazilo više novoizgrađenih stambenih objekata.

Na predmetnim lokacijama Varda i Podvarda, pregledom terena i evidencije, nije ustanovljeno niti jedno arheološko nalazište na trasi predviđenoj za rekonstrukciju i proširenje sustava toplovoda u Kaknju. U užem jezgru Kaknja, pregledom Starog gradskog groblja, ustanovljeno je postojanje starih kamenih nišana, koji su u relativno očuvanom stanju. Uvidom u idejni projekt planirana trasa puta za toplifikaciju je pokraj pomenutog groblja, ali obzirom da je groblje ograđeno, radovi ne mogu uticati negativno na kulturno dobro.