U organizaciji Federalnog ministarstva kulture i športa i Zavoda za zaštitu spomenika, 11. prosinca 2025. godine održana je još jedna panel diskusija u Ministarstvu, pod nazivom „Uloga kulturno-povijesnog naslijeđa u izgradnji identiteta i pomirenja s fokusom na arheologiju“.
Moderatorica panela bila je djelatnica Zavoda za zaštitu spomenika Martina Marinčić, a gosti panelisti bili su: doc. dr. sc. Tino Tomas, mlađi asistent na studiju Arheologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, prof. dr. Amra Šačić Beća, izvanredna profesorica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i dr. Aleksandar Jašarević, muzejski savjetnik i arheolog u Regionalnom Muzeju Doboj.
Na samom početku, nazočnima se obratila ministrica Sanja Vlaisavljević:
–Ovo je već drugi panel u organizaciji Ministarstva i Zavoda za zaštitu spomenika koji je zaista krenuo sa jakim temama, temama o kojima se ni mnogi etablirani intelektualci i akademska zajednica ne usuđuju govoriti i hvala vam što ste dio ove priče. A kada je riječ o arheologiji u službi identiteta i pomirenja… Nekada je samo pomirenje jedna velika arheologija, jedva velika iskopina, kako rana, tako i prelijepih priča koje mogu uslijediti nakon toga. Želim vjerovati da će današnji razgovori poroditi jedno lijepo pomirenje ideja kroz arheologiju. Neka ova hrabra tema bude vodilja svima nama, poručila je ministrica.
U ime Zavoda za zaštitu spomenika nazočne je pozdravio ravnatelj Zavoda za zaštitu spomenika, Robert Stergar, istaknuvši da je cilj diskusije usmjeriti i osnažiti ulogu kulturno-historijskog naslijeđa u izgradnji identiteta i pomirenja s fokusom na arheologiju:
– Arheologija, s obzirom na to da može „materijalizirati“ elemente selektivne kombinacije sjećanja i zaborava i narativa koji slijedi, predstavlja moćan alat: ona daje fizičku, vidljivu i „znanstveno potvrđenu“ prošlost koja se može koristiti kao dokaz kolektivne posebnosti, kontinuiteta ili teritorijalne legitimnosti. Odgovorna arheologija mora biti svjesna svoje političke uloge i treba postati sredstvo dijaloga, razumijevanja i inkluzije.
Za razliku od apstraktnih povijesnih tekstova, arheološki nalazi su vidljivi i opipljivi te interdisciplinarnost, kritičko obrazovanje, a posebno etika struke, trebaju jasno naglasiti ozbiljne posljedice koje nosi manipulacija arheološkim podacima, poručio je Stergar.
Panel diskusija bila je podijeljena na dva tematska bloka. U prvom bloku „Arheologija, identitet i politička instrumentalizacija“ fokus je bio na tome kako arheologija oblikuje identitet, kako se može zloupotrijebiti u političke svrhe te kako struka može razviti etičke, metodološki čvrste i kritičke pristupe koji sprječavaju manipulaciju prošlošću.
U drugom tematskom bloku „Arheologija, multikulturalnost i etika baštine“ fokus je bio na tome kako arheologija i povijest mogu promicati multikulturalnost u BiH, kako institucije kulture mogu postati stabilne i inkluzivne te kako se etički, transparentno i odgovorno može upravljati naslijeđem, uključujući restituciju, interpretaciju i javnu komunikaciju.
Panel diskusiji nazočili su brojni gosti: predstavnici županijskih zavoda za zaštitu kulturno – povijesnog naslijeđa, profesori, arheolozi i studenti.
