Središnja manifestacija kojom je zatvoreno ovogodišnje obilježavanje “Dana europskog naslijeđa 2023. godine” Federalnog ministarstva kulture i športa, a na kojoj su prezentirana djela najboljih umjetnika iznad 18 godina koji do sada nisu bili dio obilježavanja ove manifestacije, održana je 12. 12. 2023. godine u Galeriji kraljice Katarine Kosača u Mostaru.
“U proteklim mjesecima Federalno ministarstvo kulture i športa organiziralo je desetine manifestacija, na našim online aktivnostima sudjelovalo je oko 12.000 ljudi, što će reći da je u tom kontekstu ova godina nadmašila brojne prethodne. Vidjeli smo sasvim novu prezentaciju koju su izveli najbolji umjetnici iznad 18 godina, a koji do sada nisu imali prigodu pojavljivati se u obilježavanju ove manifestacije. Nadam se da će to postati praksa i da ćemo svake godine imati priliku vidjeti sve veći broj mladih umjetnika koji će nam se pridružiti na ovakvim svečanostima“ kazala je ministrica kulture i športa FBiH Sanja Vlaisavljević.
Ove godine umjetnici su pripremali autorska umjetnička djela kroz likovni, glazbeni i literarni izraz s tradicijskim motivima BiH, a koje su u završnoj večeri “Dana europskog naslijeđa” prezentirali prisutnim gostima.
U glazbenom dijelu programa izvođena su djela autora i izvođača:
- „Rukovet IV, Pjesme Bosanske Krajine“, autor Faruk Memić, Cazin, izvođač ansambl „Pro Arte“, dirigent Katja Krolo – Šarac, Mostar,
- „Snijeg pade” autor Jasmin Osmić, duo Jasmin Kasumović (violina) i Darija Kadrić (klavir), Tuzla,
- „Zapjevala ptica sojka”, kvartet gitara, aranžer Mia Midžić, Bihać,
- “Bogata sam, imam svega”, autor i klavirska pratnja Samir Fejzić, pjevanje Iman Fejzić, Sarajevo,
- “Hercegovačke igre”, autor Zlatka Špoljarevića u izvedbi Gudačkog kvarteta iz Mostara,
- “Evo srcu mom radosti”, autor Boško Jović, Emina Krupalija (flauta), Adna Mašić (gitara), Sarajevo,
- “Pravednik”, hor Srednje muzičke škole Sarajevo, autor Semir Fejzić, aražman Selma Nukić, Sarajevo,
- “Lijepa Jelena”, autor Lucija Hrstić, Gudački kvartet iz Mostara,
- “Tri koraka”, autor Demir Krupić, Sanski Most,
- “Pomami se stara baba”, Etno skupina “Čuvarice”, Rama.
Autorske umjetničke slike na završnoj manifestaciji obilježavanja “Dana europskog naslijeđa” prezentirali su:
- Binasa Memić, “Bosanski ćilim”, akrilik na platnu,
- Elena Arsenijević, “Stari grad Vidoški”, akvarel,
- Emina Perla, “Đulbešećer ruža” – tetovaža bosanskih žena,
- Senita Babović, “Stećak”, akril na platnu,
- Vedrana Božić, “Hercegovačke smokve”, akril na kaširanom platnu.
Anita Martinac iz Mostara u Kosači je recitirala autorske stihove “Mostarska lasta”, Dženita Hrnjičić iz Sarajeva stihove pjesme “Mustra nove generacije”, a čuli smo i recital pjesme “Božić na selu”, autorice Jasne Čorić iz Čitluka. “Pismo mrtvog pjesnika” recitirao je Mili Tiro iz Mostara, a “Miris knjige” Edin Rikalo iz Sarajeva.
“Suština večerašnjeg koncerta bila je promoviranje autorstva ili obrada skladbi koje imaju doticaja s tradicijom, tako da smo osjetili i obrade sevdalinki, linđe, u biti, obrade naših naroda, gena i naše tradicije. Na taj način podržavamo umjetnike koji su u svojim sobama skladali pjesme posebno za ovaj ugođaj. Ovo večeras je bilo premijerno izvođenje autorskih djela, obrada, čime Federalno ministarstvo kulture i športa podržava umjetnike, poetičare, slikare i glazbenike da prave nova djela. Mi ćemo ih i ubuduće okupljati, pozvati kroz javni poziv i nagraditi. U završnoj večeri imali smo 20 točaka umjetnika iz cijele Federacije BiH koji su predstavili svoja djela”, kazao je savjetnik za kulturu Federalnog ministarstva kulture i športa Damir Bunoza.
Naglasio je kako je Bosna i Hercegovina među rijetkim državama Europe koja ima veliku raznolikost u tradiciji:
“Imamo sve od zapadne do istočne kulture, a sve to lijepo napravljeno kroz sevdalinku, linđu, trusu, gangu, poeziju i tako dalje. BiH je zaista država puna umjetnosti, samo umjetnike treba pokrenuti. Ovo je prvi put da Federalno ministarstvo kulture to radi” istakao je Bunoza.
Na završnoj večeri prezentiran je i novi broj godišnjaka Zavoda za zaštitu spomenika “Naše starine”, koji je nakon devetogodišnje pauze ponovo ugledao svjetlo dana. O godišnjaku je ovom prilikom u ime Zavoda govorila stručna savjetnica za graditeljsko i arheološko nasljeđe, Dženana Šaran.
U amfiteatru Kosače 12. 12. 2023. godine upriličena je i dodjela zahvalnica nastavnicima i školama, sudionicima natječaja “Mladi i naslijeđe” te diploma učenicima pobjedničkih radova Programa koji je ove godine, po prvi put organiziran uz internet glasanje.
“Tu su još i videoradovi, fotografija, dokumentaristički pristup, dakle širok je spektar oblasti kojima smo se ove godine bavili. Svaki izraz i svako predstavljanje kulture i običaja naroda je značajno za kulturno uzdizanje mladih u BiH. Naglasila bih da su se mladi kroz ovu manifestaciju natjecali u što kreativnijem i maštovitijem izražavanju onoga što je njihov nacionalni identitet, onoga što su njihovi običaji, njihova kultura, odnosno kultura naroda u BiH. Bosna i Hercegovina ima sjajne mlade ljude kojima treba dati mogućnost sudjelovanja i aktiviranja, ali ne da mi govorimo o njima nego da im damo da govore i pokažu što mogu”, poručila je ministrica Vlaisavljević.
Književno-poučni časopis za mlade, Cvitak, jedan broj posvetio je upravo nagrađenim radovima Programa “Mladi i naslijeđe”, o čemu je prisutne goste, učenike, nastavnike i roditelje informirao jedan od pokretača ovog časopisa i urednik, Miro Petrović.
Od sredine listopada, u programu obilježavanja „Dana europskog nasljeđa“ Federalno ministarstvo kulture i športa organiziralo je niz manifestacija u kojima su, pored ostalih, sudjelovali paraplivački olimpijac Ismail Barlov, Rudarska glazba iz Kaknja, Kiseljačke mažoretkinje, Vlado Podany, zborovi Prve bošnjačke gimnazije Sarajevo i Katoličkog školskog centra „Sveti Josip“ Sarajevo, Kvartet „Sevdah“, Fondacija „Sevdah“, članovi Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Rodoč, duo Samir Fejzić i Emsad Bečić, saksofonist Mirza Sijerčić, učenici Srednje muzičke škole Sarajevo Elmedina Laličić i Husein Bajraktarević, te brojni drugi umjetnici.
Na šetnici Obala Maka Dizdara prezentirani su i stari zanati i rukotvorine, a u Ministarstvu je organizirana je i prva panel diskusija o muralima i grafitima.
