Izložba crteža Josip Pospišil – arhitekt Bosne, u organizaciji Federalnog ministarstva kulture i sporta i Zavoda za zaštitu spomenika, otvorena je danas na šetnici u ulici Obala Maka Dizdara.
Izložbu je otvorila ministrica Sanja Vlaisavljević koja je prigodnim riječima pozdravila sve okupljene: “Iznimno mi je drago pozdraviti vas u ime Federalnog ministarstva kulture i sporta koje ovom izložbom otvara set aktivnosti kojim će predstavljati bogatu arhivu koja treba biti dostupna javnosti i kreirana za javnost. Ovo je sasvim novi pristup kojim se Ministarstvo kao institucija kulture otvara javnosti kroz brojne aktivnosti, koje su vrijedne pažnje”.
Crteži arhitekte Pospišila koje je Zavod za zaštitu spomenika dobio na poklon od njegove kćerke prvi put su predstavljeni u okviru „Dana evropskog naslijeđa 2022. godine”, a s obzirom na veliko prijateljsko djelovanje arhitekte Pospišila u našoj sredini Ministarstvo i Zavod odlučili su upriličiti samostalnu izložbu njegovih crteža za širu publiku. Autorice izložbe Amra Hadžihasanović, Ornela Rezinović i Azra Lojo Hajro iz Zavoda za zaštitu spomenika uspjele su ovaj, iznimno vrijedan stvaralački opus Josipa Pospišila učiniti dostupnim javnosti.
O Josipu Pospišilu, inače rođenom Čehu, koji je već imao zavidnu karijeru uspješnog arhitekte u centrima širom Evrope kada je ženidbom i preseljenjem u Bosnu nastavio svoj profesionalni razvoj u jednom drugačijem ozračju, danas je govorila i istaknuta bosanskohercegovačka arhitektica, Nina Ugljen Ademović: „Šetalište na kojem se danas nalazimo naslijeđeno je iz perioda u kojem je upravo arhitekt Josip Pospišil djelovao u Sarajevu i danas predstavlja javni prostor iznimne ambijentalne vrijednosti, na kojem se njeguje ono što nazivamo memorija mjesta. Danas, kada govorimo s respektabilne vremenske distance o djelu Pospišila, shvaćamo njegov postupak kritičkog promišljanja tradicionalnog oblika i načina gradnje, koji su služili kao temelj prilagođavanja suvremenom kontekstu, pritom nalazeći poveznicu sa evropskom modernom.“
Josip Pospišil jedan je od onih koji su ostavili neizbrisiv trag ne samo na graditeljsko naslijeđe nego i u kulturnoj povijesti Sarajeva i Bosne s početka dvadesetog stoljeća.
Njegov stvaralački vrhunac povezan je sa Sarajevom u kojemu okončava svoj profesionalni i životni vijek ostavljajući iza sebe čudesno bogat opus.
Iako je u svojem arhitektonskom izričaju bio predstavnik secesije koja je tih godina vladajući stil u Europi on je već u prvom susretu sa Bosnom iskazao snažan interes za njeno graditeljsko naslijeđe. Zajedno sa arhitektom Josipom Vancašem, jedan je od glavnih pobornika „Bosanskog sloga“ koji je svoj suvremeni arhitektonski izraz nastojao pronaći tragajući za autohtonim i originalnim rješenjima tradicionalne graditeljske baštine Bosne i Hercegovine. U tom stilu nastala su i njegova najznačajnija arhitektonska ostvarenja kao što su zgrade Musafija palata, Solomon palata te zgrada ljekarne Radnik kao i nedavno obnovljeni Muzički paviljon u Sarajevu.
Malo je, međutim, poznato da je objekt sarajevskog Sebilja, jednog od najznačajnijih simbola grada Sarajeva, projektirao upravo Josip Pospišil.
Iako su predmet ovih crteža gradovi Jajce, Travnik, Visoko i Kiseljak najveći broj radova se ipak odnosi na Sarajevo kojemu je Josip Pospišil posvetio najviše vremena i prostora. Njegova skrb za očuvanje osobnosti stare sarajevske Baščaršije od neprocjenjivog je značaja za kulturu.
Ovi, bez sumnje, likovno značajni crteži imaju ne samo kulturno umjetničku nego i iznimnu dokumentarnu vrijednost. Stoga nije slučajno da se ovaj arhitekt, koji je u Sarajevu proveo tek desetak godina, uz Mula Mustafu Bašeskiju ubraja u najznačajnije hroničare koji se, za razliku od Bašeskije, služio crtežom, istaknuto je iz Zavoda za zaštitu spomenika.
Za muzički ugođaj danas su bile zadužene Emina Džanović, članica Simfonijskog orkestra Mostar, na violini i Nejla Komar na violončelu.
Inače, izložbu će zainteresirani posjetioci na šetnici ispred zgrade Ministarstva moći pogledati do 18. augusta 2023. godine.