Predstavnik Zavoda za zaštitu spomenika gosp. Robert Stergar, 1.12.2023. godine, sudjelovao je u panel diskusiji na temu Zakonski okvir i usklađenost s međunarodnim konvencijama na kojem su sudjelovali i gđa. Jasna Milešević, gosp. Boris Trapara, gđa. Olivera Vučković i gosp. Konstantin Dimitrovski, direktori zavoda za zaštitu spomenika iz regije.
Gosp. Stergar je istakao da je zakonski temelj djelovanja Zavoda iz 1985. godine te da je neophodno isti uskladiti s postojećim uređenjem države i definirati odnos s različitim institucijama koje u nekoj od svojih djelatnosti ili aktivnosti imaju zaštitu baštine. Nakon iznošenja stanja u zakonskoj regulativi, kapacitetu Zavoda i zaštiti dobara baštine uopće, zaključilo se da je osim regulacije svih tih aspekata potrebno reorganizirati sistem zaštite da bi bio efikasniji u očuvanju dobara baštine.
Na kraju panela zaključeno je da sve institucije koje se bave baštinom imaju slične probleme u smislu poštivanja zakona, odnosa i brige o baštini. Posebno je naglašena potreba poboljšanja komunikacije i suradnje između institucija kako bi se unaprijedilo očuvanje baštine što je naglasila i predsjednica Asocijacije za interkulturne aktivnosti i spašavanje nasljeđa u BiH gđa. Mevlida Serdarević. Jedan od zaključaka je povećanje broja aktivnosti na edukaciji djece i omladine. Osim navedenog, održana su još dva panela: Uloga civilnog društva u zaštiti i promociji kulturno – povijesnog naslijeđa i Kulturno naslijeđe i turizam – primjeri dobre prakse. 
Nakon panela i diskusije, dodijeljeno je posebno priznanje za rad i doprinos očuvanju kulturno-povijesne baštine prof. dr. Sabiri Husedžinović. Priznanje se, kako su naveli potpisnici – ravnatelji zavoda iz Beograda, Sarajeva i Skoplja, dodjeljuje za plemenitu posvećenost obrazovanju učenika i studenata u oblasti povijesti arhitekture, predanost naučno-istraživačkom radu i beskompromisno očuvanje i njegovanje univerzalnih vrijednosti kulturno-povijesnog naslijeđa. Prof.dr. Sabira Husedžinović diplomirala je na Arhitektornsko-urbanističkom fakultetu u Sarajevu, magistrirala na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu i doktorirala na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Odmah po završetku studija počela je raditi u Zavodu za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH a potom nastavila u Regionalnom zavodu u Banjoj Luci. Bila je docent na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu i stručni savjetnik za kulturno-povijesno naslijeđe u Federalnom ministarstvu kulture i športa. Napisala je knjige „Dokumenti opstanka“ i „Graditeljstvo Bosne i Hercegovine kroz stoljeća“. Priznanje je u ime majke, koja više nije među živima, primila gđa Emina Husedžinović – Ibrahimović.