Međunarodni dan spomenika i spomeničkih cjelina obilježen je i ove godine 18. travnja, a radna tema koju je ovaj put preporučio Izvršni odbor Međunarodnog vijeća za spomenike i spomeničke cjeline (ICOMOS) je “Katastrofe i sukobi kroz objektiv Venecijanske povelje”, kojom se obilježava 60 godina od nastanka Povelje.

U razgovoru za Fenu direktor Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i športa Robert Stergar navodi da je Venecijanska povelja proizašla iz spoznaje o jedinstvu ljudskih vrijednosti koja tragove prošlosti promatra kao zajedničko naslijeđe a time je i zajednička odgovornost da se ono sačuva za buduće generacije u punom bogatstvu njihove autentičnosti. Povelja je postavila principe na kojima i danas počiva zaštita i restauracija, a svaka država potpisnica je odgovorna za primjenu tih principa u okviru vlastite kulture i tradicije.

Govoreći o tome šta ugrožava spomeničku baštinu, Stregar ističe da efekti klimatskih promjena predstavljaju možda i najveću prijetnju kulturno-historijskom naslijeđu i to u okviru fizičkog, socijalnog i kulturnog konteksta.

– Fizički kontekst je najočitiji jer direktno utječe na oštećenja strukture i materijale od kojih su izgrađeni pojedinačni objekti i lokaliteti, kao i degradacija kulturno-historijskih i prirodnih područja od značaja – ističe Stergar.

On navodi da je karakter kulturne baštine usko povezan sa klimom i klimatskim uvjetima područja gdje se nalazi.

– Drugim riječima, ekstremne promjene – poplave, suše, erozija, povećanje temperature, vlažnost tla, migracije “štetočine”, hidrološki, kemijski, biološki procesi i drugo, imaju direktan fizički utjecaj na naslijeđe – kazao je.

Govoreći o ulozi i značaju Venecijanske povelje on naglašava da je Venecijanska povelja u prvom članku dijela “Zaštita” odredila najvažniju akciju (Članak 4. Povelje), a koja glasi – redovno održavanje.

– Tom akcijom se podrazumijeva stalno nadgledanje i rana detekcija oštećenja. Adekvatnom intervencijom u ranoj fazi nastanka promjene može se ublažiti utjecaj klimatskih promjena. To se prije svega odnosi na značajnije pojedinačne objekte, arheološke lokalitete, nekropole i pokretno naslijeđe. Da bi se smanjio negativni utjecaj klimatskih promjena na kulturno-povijesno naslijeđe u cjelini, potrebno je uspostaviti institucionalni i strateški okvir djelovanja. Smanjenje rizika od katastrofa mora da bude nacionalni ali i lokalni prioritet – mišljenja je direktor Zavoda za zaštitu spomenika Federacije BiH Robert Stergar.

Komentirajući odnos u BiH prema spomeničkoj baštini, Stergar je istaknuo da odnos prema spomenicima kulture koji predstavljaju svjedočanstvo ljudske povijesti i razvoja vezano je za postojanje javnog interesa za njegovo očuvanje.

– Javni interes postavlja institucionalni okvir a stručna zajednica artikulira aktivnosti na spomenicima kulture. Bosna i Hercegovina ima tradiciju od 78 godina institucionalne brige za kulturno-povijesno naslijeđe. Međutim, nakon 1995. godine zakonska regulativa nije uspostavila jasnu strategiju zaštite. Uveden je pojam “nacionalni spomenik”, a kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe u širem smislu nije dovoljno tretirano – podvukao je.

On podvlači da je kulturno-povijesno naslijeđe u Bosni i Hercegovini tokom recentnog rata doživjelo teška oštećenja a priličan broj spomenika kulture je potpuno uništen, te su uložena značajna sredstva u poslijeratnoj obnovi sa ciljem rehabilitacije uništenih i saniranja oštećenih objekata.

– Međutim, posljednjih desetak godina izdvojena sredstva za kulturno-historijsko naslijeđe su sve skromnija, a potrebna su velika sredstva za održavanje obnovljenih objekata. Na nivou Federacije BiH, svake godine odvajaju se određena sredstva za zaštitu i prezentaciju nacionalnih spomenika koja se implementiraju putem Transfera za obnovu kulturnog i graditeljskog naslijeđa koje provodi Federalno ministarstvo kulture i sporta. Međutim, ta sredstva su ograničena i ne mogu pokriti troškove koje iziskuju konzervatorsko-restauratorski zahvati u obimu koji je potreban -potcrtao je Stergar.

On je istaknuo da, s obzirom na to da se sredstva odobrena putem Transfera za naslijeđe dodjeljuju aplikantima (investitor, vlasnik, korisnik, općina, udruženje i sl.), tako Zavod za zaštitu spomenika ne upravlja sredstvima i samim tim nije u mogućnosti da planira ili odlučuje koje bi intervencije trebalo prioritetno izvoditi.

– Drugim riječima, nema strategije niti planskog usmjeravanja sredstava za zaštitu naslijeđa u Federaciji BiH. Zavod za zaštitu spomenika u okviru svojih mogućnosti a temeljem svojih nadležnosti apelira, usmjerava i stručno pomaže vlasnicima i korisnicima objekata proglašenih nacionalnih spomenika prilikom apliciranja za sredstva i pruža stručnu pomoć prilikom restauratorsko-konzervatorskih radova ili radova na održavanju objekata – kazao je.

Na devastaciju spomenika i spomeničkih cjelina, kako ističe, utječe mnogo faktora.

Tako su pojedinačni spomenici u boljoj poziciji. Devastacija se dešava nestručnom brigom, nepromišljenim rješenjima ili uvođenjem novih standarda u život nacionalnih spomenika pod utjecajem tehnološkog napretka ili potrebama potaknutih klimatskim promjenama (PVC stolarija, klima uređaji, dodavanje termičke izolacije gdje treba i gdje ne treba i sl.) a da se pri tom ne traži suglasnost niti se kontaktira služba zaštite za tehnička rješenja. Često iz dobrih namjera vlasnika ili korisnika dođe do nepopravljive štete.

– Daleko teža situacija je sa spomeničkim cjelinama, zaštićenim područjima ili povijesnim urbanim krajolikom a posebno na kontaktnim zonama. Logika kapitala ne priznaje ili ne prepoznaje vrijednosti sa kojima raspolaže ili na koje želi djelovati. To se prije svega odnosi na nekontroliranu urbanizaciju i promjenu okruženja spomenika kulture -pojasnio je Stergar.

On smatra da suštinski početak svih nerazumijevanja leži u obrazovno-pedagoškom odgoju, institucionalnom (vrtić, škola, univerzitet) i obiteljskom, koji ne upućuje mlade na značaj spomenika kulture i utjecaja na njihov identitet a posebno na značaj i poštovanje drugog i drugačijeg.

– Svaka izmjena ideologije, društvenog poretka ili društveno-ekonomskih odnosa u nekom društvu dovodi do planskog umanjenja povijesnog značaja prethodnog i stvaranja ili prikazivanja kroz spomeničku kulturu svoju povijest uvećavajući svoj značaj. Djela spomeničke arhitekture nastala u SFRJ, a neka od njih su remek djela suvremene monumentalne umjetnosti, su u svim novonastalim državama zanemarena, umanjujući im tako značaj i u ne malom broju slučajeva su devastirani ili potpuno uništeni. Takav trend je vidljiv i u Bosni i Hercegovini u zavisnosti od područja, negdje manje, a negdje više – podvukao je Stergar dodavši da se, na žalost, ponovo vraćamo na institucionalni i obiteljski odgoj koji želi pojednostaviti do krajnjih granica ideologije i kolektivne identitete.

Govoreći o značaju odgovornog odnosa prema spomenicima i spomeničkim cjelinama, Stergar smatra da odnos prema kulturno-povijesnom naslijeđu definira nas same, kao pojedince i kao društvenu zajednicu.

– Spomenici kulture, objekti ili prostori, su svjedočanstva našeg postojanja, kontinuiteta, razvoja, umijeća, znanja, patnje, boli, radosti i sreće koji su materijalizirale generacije prije nas. Društvena zajednica mora dati značaj struci, ojačati institucije, zakone i propise učiniti provodivim te planski i programski djelovati – mišljenja je Stergar.

On smatra potrebnim u pedagoško-obrazovnim programima, posebno društvenim predmetima, uvrstiti osvrt na značaj kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine (posebno na skup ideoloških, etničkih, religijskih i svakih drugih različitosti), organizirati ekskurzije sa ciljem upoznavanja s naslijeđem, posjete kulturnim institucijama (muzeji, galerije) i slično, a s ciljem stvaranja pozitivnog odnosa prema svjedočanstvima prošlosti i podizanja svijesti među najmlađim populacijama društva o značaju naslijeđa.

-Cilj podizanja svijesti je da se tragovi prošlosti očuvaju za sljedeće generacije baštineći ostavštinu predaka koji su živjeli tu prije nas – podvukao je u razgovoru za Fenu direktor Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i športa Robert Stergar.

Intervju za FENA.BA