Neretva je bila okosnica svih dešavanja u Mostaru, pa su i obredni događaji u životu Mostaraca, poput prelaska iz dječaštva u mladalaštvo, bili vezani za rijeku. Savladati njene brzace plivajući, a potom skočiti sa visine od skoro 30 metara sa mosta, koji je niknuo na mjestu gdje su se obale Neretve najviše približile, bilo je ispitom zrelosti, junaštva i elementom pripadanja tom podneblju, suživotom s prirodom. Od pamtivijeka, savladati rijeku značilo je odnijeti najveću pobjedu u borbi s prirodom.

Najstariji tragovi o skokovima u vodu u Mostaru datiraju još iz 6. stoljeća, a prvi zapis o skokovima sa drvenog mosta s lancima koji se nalazio na mjestu kasnije sagrađenog kamenog mosta čija je gradnja završena 1566. godine, nalazi se u putopisu Evlije Ćelebije, osmanskog putopisca iz 17. stoljeća.

Danas je ovo natjecanje repektabilna međunarodna višednevna manifestacija sa centralnim događajem i nizom pratećih sadržaja tradicionalnog karaktera.

Vremenom su se oblikovale dvije discipline: skokovi na noge i mnogo atraktivniji skokovi na glavu, što je stil poznatiji kao „mostarska lasta”.