Bilska misa običaj je u kojem sudjeluje više od tisuću sudionika svih uzrasta koji na jednome mjestu mogu doživjeti dio bogatoga i slojevitoga nematerijalnog kulturnog nasljeđa Hercegovine – kroz tradicijske pjesme, plesove, glazbala, igre, nošnje, jela, stare priče i tradicijske sportove.

Održava se svake godine prve nedjelje nakon blagdana sv. Petra i Pavla (29. lipnja). Povod održavanja je misno slavlje i obred blagoslova polja u širokobriješkom selu Grabova Draga, na Velikim Bilima, u udolini Misište. Većina sudionika dolazi s područja šire Hercegovine.

Nakon obreda slijedi „Bilska užina“, zajednički ručak u prirodi, u krugu obitelji, prijatelja i gostiju, uz domaća tradicijska jela, pića, slastice i stare priče. Druženje se potom nastavlja uz tradicijske pjesme i plesove te zvuke tradicijskih glazbala. U poslijepodnevnim satima održavaju se nadmetanja u tradicijskim sportovima.

Povijest Bilske mise u kolektivnom sjećanju naroda dulja je od pet stoljeća i svjedoči o postojanosti vjere i očuvanju tradicije. U vrijeme osmanske vladavine, kada je prakticiranje katoličke vjere na ovim prostorima bilo zabranjeno, Misište na Bilima, kao skrovita planinska vrtača, pružalo je utočište velikom broju ljudi koji su sa svojim svećenicima, obiteljima i poznanicima ondje mogli prakticirati vjeru, slaviti misu i okupljati se.

Prakticiranje ovoga običaja njegovim baštinicima učvršćuje osjećaj pripadnosti, kontinuiteta i radosti. Poseban dojam manifestacija ostavlja na posjetitelje izvan ovoga kraja te na potomke ovdašnjih mještana raseljene diljem svijeta.