U organizaciji Federalnog ministarstva kulture i sporta i Zavoda za zaštitu spomenika, 11. decembra 2025. godine održana je još jedna panel diskusija u Ministarstvu, pod nazivom „Uloga kulturno-historijskog  naslijeđa u izgradnji identiteta i pomirenja as fokusom na arheologiju“.

Moderatorica panela bila je zaposlenica Zavoda za zaštitu spomenika Martina Marinčić, a gosti panelisti bili su: doc. dr. sc. Tino Tomas, mlađi asistent na studiju Arheologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, prof. dr. Amra Šačić Beća, vanredna profesorica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i dr. Aleksandar Jašarević, muzejski savjetnik i arheolog u Regionalnom Muzeju Doboj.

Na samom početku, prisutnima se obratila ministrica Sanja Vlaisavljević:

–Ovo je već drugi panel u organizaciji Ministarstva i Zavoda za zaštitu spomenika koji je zaista krenuo sa jakim temama, temama o kojima se ni mnogi etablirani intelektualci i akademska zajednica ne usuđuju govoriti i hvala vam što ste dio ove priče. A kada je riječ o arheologiji u službi identiteta i pomirenja… Nekada je samo pomirenje jedna velika arheologija, jedva velika iskopina, kako rana, tako i prelijepih priča koje mogu uslijediti nakon toga. Želim vjerovati da će današnji razgovori poroditi jedno lijepo pomirenje ideja kroz arheologiju. Neka ova hrabra tema bude vodilja svima nama, poručila je ministrica.

U ime Zavoda za zaštitu spomenika prisutne je pozdravio direktor Zavoda za zaštitu spomenika, Robert Stergar, istaknuvši da je cilj diskusije usmjeriti i osnažiti ulogu kulturno-historijskog naslijeđa u izgradnji identiteta i pomirenja sa fokusom na arheologiju:

– Arheologija, s obzirom na to da može „materijalizirati“ elemente selektivne kombinacije sjećanja i zaborava i narativa koji slijedi, predstavlja moćan alat: ona daje fizičku, vidljivu i „znanstveno potvrđenu“ prošlost koja se može koristiti kao dokaz kolektivne posebnosti, kontinuiteta ili teritorijalne legitimnosti. Odgovorna arheologija mora biti svjesna svoje političke uloge i treba postati sredstvo dijaloga, razumijevanja i inkluzije.

Za razliku od apstraktnih povijesnih tekstova, arheološki nalazi su vidljivi i opipljivi te interdisciplinarnost, kritičko obrazovanje, a posebno etika struke, trebaju jasno naglasiti ozbiljne posljedice koje nosi manipulacija arheološkim podacima, poručio je Stergar.

Panel diskusija bila je podijeljena na dva tematska bloka. U prvom bloku „Arheologija, identitet i politička instrumentalizacija“ fokus je bio na tome kako arheologija oblikuje identitet, kako se može zloupotrijebiti u političke svrhe te kako struka može razviti etičke, metodološki čvrste i kritičke pristupe koji sprječavaju manipulaciju prošlošću.

U drugom tematskom bloku „Arheologija, multikulturalnost i etika baštine“ fokus je bio na tome kako arheologija i historija mogu promicati multikulturalnost u BiH, kako institucije kulture mogu postati stabilne i inkluzivne te kako se etički, transparentno i odgovorno može upravljati naslijeđem, uključujući restituciju, interpretaciju i javnu komunikaciju.

Panel diskusiji prisustvovali su brojni gosti: predstavnici kantonalnih zavoda za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa, profesori, arheolozi i studenti.