Preliminarna otvorena lista nematerijalnog kulturnog naslijeđa Federacije Bosne i Hercegovine 2022-2025. koju vodi Federalno ministarstvo kulture i sporta

UNESCO je 2003. godine usvojio Konvencija o očuvanju nematerijalne kulturne baštine, sa ciljem zaštite, očuvanja i promocije nematerijalne kulturne baštine širom svijeta. Konvencija je stupila na snagu 2006. godine i predstavlja ključni međunarodni instrument za zaštitu živog naslijeđa koje zajednice, grupe i pojedinci prepoznaju kao dio svog kulturnog identiteta.

U skladu sa principima Konvencije iz 2003. godine, Federalno ministarstvo kulture i sporta vodi Preliminarnu listu nematerijalnog naslijeđa Federacije Bosne i Hercegovine.

U periodu od 2022. do 2025. godine, na Listu su upisani sljedeći elementi:

1. Pjevanje uz pratnju šargije/tambure i violine, upisano na Listu 3. 11. 2023. godine,
2. Travnička kajganijada, upisana na Listu 9. 12. 2024.godine,
3. Proljetni uranak-Zenička čimburijada,  upisana na Listu 9. 12. 2024. godine,
4. Krajiška masnica, upisana na Listu 28. 11. 2025. godine,
5. Hatma-dova na Karićima, upisana na Listu 3. 2. 2026. godine i
6. Bosanski ćilim, upisan na listu 19. 2. 2026. godine.

U procesu pribavljanja mišljenja od resornih kantonalnih ministarstava kulture je element:

• Bilska misa.

U procesu prijave i dopune dokumentacije za upis na Preliminarnu listu je element:

• Svatovac – izvorni napjev Hrvata travničkoga kraja.

UNESCO-va Reprezentativna lista nematerijalne kulturne baštine čovječanstva

Na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva upisani su:

• Konjičko drvorezbarstvo (2017. godine),
• Običaj takmičenja u košenju trave na Kupresu (2020. godine) i
• Sevdalinka, tradicionalna gradska narodna pjesma (2024. godine).

Materijalna baština u BiH – UNESCO-va svjetska baština

Bosna i Hercegovina posjeduje značajnu materijalnu baštinu na UNESCO-voj listi svjetske baštine koja uključuje tri kulturna dobra i jednu prirodnu znamenitost. Ključne tačke su: Stari most u Mostaru, Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, srednjovjekovne nekropole stećaka i pećina Vjetrenica koje predstavljaju spoj historijske arhitekture i prirodnih fenomena.

UNESCO-ova materijalna baština u BiH:

• Stari most u Mostaru (upisan 2005.): simbol grada, remek-djelo osmanske arhitekture iz 16. vijeka koji je obnovljen nakon rušenja;
• Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu (upisan 2007.): monumentalna ćuprija na Drini, djelo znamenitog arhitekte mimara Sinana iz 1577. godine;
• Stećci-srednjovjekovni nadgrobni spomenici (upisani 2016.): zajednička nominacija sa susjednim zemljama, obuhvata nekropole poput Radimlje, Kalufa, Dugog Polja i druge nekropole diljem Bosne i Hercegovine;
• Pećina Vjetrenica (upisana 2024.): prirodni fenomen i najpoznatija špilja u BiH, bogata podzemnim jezerima i biodiverzitetom;
• Strogi prirodni rezervat Prašuma Janj u okviru serijskog međudržavnog dobra Iskonske bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope (upisan 2021.);

Ova mjesta predstavljaju ključne turističke i kulturne atrakcije koje svjedoče o bogatoj historiji i prirodnim raznolikostima Bosne i Hercegovine.

Pored navedenih lokaliteta, na Tentativnoj listi Bosne i Hercegovine nalazi se još devet dobara. Tentativna ili privremena lista (lista potencijalnih dobara) predstavlja inventar dobara koja se nalaze na teritoriji države, a koje država smatra pogodnim za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a. Države-članice u svoje Tentativne liste uključuju ona dobra koja smatraju kulturnom i/ili prirodnom baštinom od izuzetne univerzalne vrijednosti i koja namjeravaju da nominuju tokom narednih godina. Nominacije za Listu svjetske baštine ne razmatraju se ukoliko se nominovano dobro već ne nalazi na Tentativnoj listi države.

Na Tentativnoj listi Bosne i Hercegovine trenutno se nalaze sljedeća dobra:

• Sarajevo – jedinstveni simbol univerzalne multikulturalnosti – trajno otvoreni grad (1997.) (N.I.1999.),
• Prirodno graditeljska cjelina Jajca (2006.),
• Historijsko urbano područje Počitelj (2007.),
• Prirodno i urbano područje Blagaj (2007.),
• Prirodno i historijsko područje Blidinje (2007.),
• Prirodno i historijsko područje Stolac (2007.),
• Prašuma Perućica (2017.),
• Jevrejsko groblje u Sarajevu (2018.),
• Martinbrodski slapovi Nacionalnog parka Una (2019.).

Program „Pamćenje svijeta“

UNESCO je 1992. godine pokrenuo program „Pamćenje svijeta“ (Memory of the World Programme), pozivajući na očuvanje vrijednih arhivskih fondova i bibliotečkih zbirki širom svijeta i obezbjeđenje njihove široke distribucije. Podsticaj je nastao iz rastuće svijesti o veoma lošem stanju očuvanja i pristupa dokumentarnoj baštini u različitim dijelovima svijeta. Ratovi i društveni preokreti, kao i ozbiljan nedostatak resursa, pogoršali su probleme koji su postojali vjekovima. Značajne zbirke širom svijeta pretrpjele su različite sudbine zbog pljački i rasturanja, ilegalne trgovine, uništenja, neadekvatnog smještaja i finansiranja.

Registar „Pamćenje svijeta“ (Memory of the World Register) uspostavljen je 1997. godine u cilju očuvanja dokumentarne baštine od svjetskog značaja i univerzalne vrijednosti.

Odlukom generalne direktorice UNESCO-a, a na preporuku Međunarodne savjetodavne komisije, u Registar „Pamćenje svijeta“ 2017. godine su upisana dva dobra iz Bosne i Hercegovine:

• Sarajevska hagada i
• Rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke.