Odlukom o preventivnom arheološkom istraživanju i zaštiti arheoloških lokaliteta na trasi autoputa koridor Vc („Sl. novine F BiH“ 18/10), a u skladu sa članom 54. Zakona o zaštiti i korištenju kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH („Sl. list SR BiH“ 20/85), Direkcija za autoceste Federacije BiH je dužna angažovati Zavod za zaštitu spomenika, federalnu upravnu organizaciju u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta koja je nadležna stručna institucija za izvođenje preventivnih arheoloških istraživanja i zaštitu arheoloških lokaliteta na trasi koridora Vc.
JP Autoceste FBiH su u obavezi da dostave izvod iz tehničke dokumentacije na osnovu koje Zavod radi stručno mišljenje za predviđenu trasu, dionicu ili poddionicu u kojem se navode do sada poznati lokaliteti, evidentirani i zaštićeni lokaliteti kao i nacionalni spomenici na predmetnoj trasi.
Zavod za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta, prema pomenutoj Odluci u obavezi je da:
- Organizuje i koordinira izvođenje preventivnih arheoloških istraživanja
- Organizuje i koordinira aktivnosti u cilju trajne zaštite ugroženih registrovanih i novootkrivenih arheoloških lokaliteta i spomenika kulture
- Daje saglasnosti i odobrenja, te osigurava stručni nadzor nad izvođenjem arheoloških istraživanja.
Po provedenim aktivnostima na preventivnoj i, prema potrebi, zaštitnoj arheologiji, urađen Elaborat o provedenim arheološkim istraživanjima dostavlja JP Autoceste FBiH koja nastavlja dalje aktivnosti na realizaciji projekta. Prilikom izvođenja radova na osjetljivim dijelovima trase zahtjeva se i arheološko praćenje samog izvođenja radova na trasi Koridora Vc.
Preventivna arheološka istraživanja na koridoru Vc su počela 2011. godine nakon sklapanja Ugovora FEDA-150-E66-10 od 17. 12. 2010. godine između Direkcije za autoceste FBiH i Zavoda za zaštitu spomenika. Fondacija OdRaz je pružala podršku u realizaciji preventivnog arheološkog istraživanja na koridoru Vc do 2016. godine.
Nakon prestanka važenja Ugovora sa Fondacijom OdRaz, Federalno ministarstvo kulture i sporta u čijem se sastavu nalazi Zavod za zaštitu spomenika zaključuju sa JP Autoceste FBiH Okvirni sporazum o preventivnom arheološkom istraživanju i zaštiti arheoloških lokaliteta i spomenika kulture na trasi autoputa koridor Vc br. 06-14-3-1554/17 od 28. 03. 2017. godine. Na zahtjev JP Autoceste FBiH zaključuje se novi Okvirni sporazum o preventivnom arheološkom istraživanju i zaštiti arheoloških lokaliteta na trasi autoputa koridor Vc, autocesta koje se ne nalaze na trasi koridora Vc i brzih cesta (br. 01-14-10-5006/20 od 24.09.2020. godine) kojim se proširuje obim posla van koridora Vc za trase koje su u nadležnosti JP Autocesta F BiH.
Prema Okvirnom sporazumu JP autoceste F BiH dostavljaju planirane dionica i redoslijed izvođenja istraživanja. Rokovi nisu utvrđeni i definira se prema potrebnoj dinamici radova na samoj trasi koridora.
Predmetna dionica trase Koridora Vc utvrđena je 2018. godine nakon izbora optimalne trase autoceste na području Mostara jug – Buna za koje su provedene četiri multikriterijalne analize sa nekoliko predloženih trasa. Na osnovu Odluke Vlade Federacije BiH o utvrđivanju javnog interesa za dionicu Mostar jug – Buna, poddionica Mostar jug – Tunel Kvanj, koja je objavljena u Službenim novinama FBiH 2018. godine, JP Autoceste FBiH su započele proces eksproprijacije za usvojenu trasu a time su počele i operativno-tehničke aktivnosti vezane za predmetnu trasu.
Zavod za zaštitu spomenika se uključuje u aktivnosti nakon dostavljanja izvoda iz tehničke dokumentacije te svojim stručnim mišljenjem iz šestog mjeseca 2020. godine daje potrebne zahtjeve, preporuke i smjernice za nastupanje na pomenutoj dionici. U 10. mjesecu 2022. godine počinju preventivna arheološka istraživanja kojim je izvršen pregled (rekognosciranja) terena, arheološka prospekcija i preliminarni radovi koji prethode zaštitnim arheološkim istraživanjima probnim sondama i geofizičkim metodama. Dostavljeni Elaborat o preventivnom arheološkom istraživanju, u svojim zaključcima, nalaže zaštitna istraživanja za tumule ugrožene izgradnjom kao i izmještanje tri stećka za koje je utvrđeno da se već nalaze na sekundarnoj lokaciji sa vidljivim oštećenjima. U 11. mjesecu 2024. godine započeta su zaštitna arheološka istraživanja na poddionici Mostar jug – Tunel Kvanj, dionica Mostar jug – Buna na Koridoru Vc. Tom prilikom izvršena su istraživanja na 20 tumula, 10 direktno ugroženih trasom i 10 koji su potencijalno ugroženi građevinskim radovima. Elaboratom je obuhvaćeno i dislociranje predmetnih stećaka na tercijarnu lokaciju. U konsultacijama sa mjesnom zajednicom i ovim Zavodom izabrana je lokacija na k.č. 1606/1 KO Malo Polje, na parcelu koja nije u privatnom vlasništvu, 760 metara jugoistočno od sekundarne pozicije, poviše puta, na prostoru iste mjesne zajednice i dugoročno su osigurani od fizičke devastacije. S obzirom da su saznanja o sekundarnoj lokaciji dobivena usmenom predajom, izvršena su sondiranja lokaliteta nakon izmještanja te je potvrđeno da je ispod stećaka arheološki sterilan materijal.
Dislociranje je izvršeno pod nadzorom stručnih lica, a oštećenja koja se pominju nastala su prilikom dislociranja na sekundarnu poziciju i evidentirana su u Elaboratu o preventivnim istražnim radovima iz 2022. godine.
Potvrde prethodnih navoda mogu naći i na platformi https://stecakmap.info/ koju je formirala Fondacija “Mak Dizdar”, koja od marta 2019. godine provodi projekat “U kamenu uklesano”, čiji cilj jeste zaštita, očuvanje i promocija stećaka u Bosni i Hercegovini.
| Naziv lokaliteta: | Orah I |
| GPS koordinate: | 43.2447089,17.864538 |
| Izvori i literatura: | |
| Broj stećaka: | 3 |
| Opis okoline: | Stećci se nalaze pored toka rijeke Bune, u naseljenom mjestu Orah. Ovi stećci su, po navodima lokalnog stanovništva, premješteni uz put na jedno mjesto zbog gradnje kuća i vikendica. Navode također da ih je vjerojatno bilo i više. |
| Opis i broj ukrasa: | Mač, spirala, |
| Generalno stanje: | Jako loše. S obzirom na to da su stećci premješteni vidljiva su oštećenja koja su vjerovatno nastala samim premještanjem. Uz stećke je također poredan betonski materijal za gradnju. |
* https://stecakmap.info/nekropola/orah-i/
Kako se vidi iz gore navedenog, i senzacionalno udruženje koje je plasiralo poluinformaciju sa tendencioznim sadržajem moglo je do nekih informacija i samo doći.
Što se tiče daljeg tretmana dislociranih stećaka, to će biti predmet naknadnih radnji kada za to budu osigurana sredstva. S obzirom da je nekropola davno već trajno izgubljena, prioritet ovih aktivnosti bio je sačuvati i osigurati preostale stećke od uništenja. Sljedeća faza treba biti uređenje lokaliteta, prezentacija i promocija kako dolikuje vrijednom dobru kulturno-historijskog naslijeđa.
