Bilska misa običaj je u kojem učestvuje više od hiljadu sudionika svih uzrasta koji na jednom mjestu mogu doživjeti dio bogatog i slojevitog nematerijalnog kulturnog nasljeđa Hercegovine – kroz tradicijske pjesme, plesove, muzičke instrumente, igre, nošnje, jela, stare priče i tradicijske sportove.

Bilska misa održava se svake godine prve nedjelje nakon praznika sv. Petra i Pavla (29. juna). Povod održavanja je misno slavlje i obred blagoslova polja u širokobriješkom selu Grabova Draga, na Velikim Bilima, u udolini Misište. Većina učesnika dolazi sa područja šire Hercegovine.

Nakon obreda slijedi „Bilska užina“, zajednički ručak u prirodi, u krugu porodice, prijatelja i gostiju, uz domaća tradicijska jela, pića, slastice i stare priče. Druženje se potom nastavlja uz tradicijske pjesme i plesove te zvuke tradicijskih muzičkih instrumenata. U poslijepodnevnim satima održavaju se nadmetanja u tradicijskim sportovima.

Povijest Bilske mise u kolektivnom sjećanju naroda dulja je od pet vijekova i svjedoči o postojanosti vjere i očuvanju tradicije. U vrijeme osmanske vladavine, kada je prakticiranje katoličke vjere na ovim prostorima bilo zabranjeno, Misište na Bilima, kao skrovita planinska vrtača, pružalo je utočište velikom broju ljudi koji su sa svojim svećenicima, porodicama i poznanicima ondje mogli praktikovati vjeru, slaviti misu i okupljati se.

Praktikovanje ovog običaja njegovim baštinicima učvršćuje osjećaj pripadnosti, kontinuiteta i radosti. Poseban utisak manifestacija ostavlja na posjetioce izvan ovog kraja te na potomke ovdašnjih mještana raseljene diljem svijeta.